Tag Archives: premija

Pacijenti drugog reda

‘’Plaćam premiju i osiguranje imam, ali je to, kako bih rekao, sve malo. Kupuj lijekove, plaćaj sve, kad vadiš nalaze, daj dvadeset, daj četrdeset, daj ono’’, kaže Mehmed, penzioner iz Velike Kladuše.

On je jedan od nekolicine građana ove krajiške općine s kojima smo razgovarali. Većina njih kaže da, bez obzira na to što imaju plaćenu premiju osiguranja, u lokalnom Domu zdravlja moraju plaćati i usluge za koje smatraju da bi trebale biti besplatne. Pokušali smo provjeriti o čemu se radi.

Za bolje razumijevanje ove komplikovane oblasti potrebno je da se vratimo u april 2009. godine, kada je na snagu stupio Osnovni paket zdravstvenih prava na nivou FBiH. Njime su definisane zdravstvene usluge koje se pod  jednakim uslovima pružaju svim osiguranicima u Federaciji. U tom paketu je i pravo na zdravstvenu zaštitu koja, između ostalog, obuhvata primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konsultativne preglede i bolničku zdravstvenu zaštitu.

Praktično, mnogo je lakše nabrojati usluge koje ne spadaju u Osnovni paket zdravstvenih prava nego one koje spadaju. To su, primjerice, usluge estetske hirurgije, sportska medicina, tretman proširenja vena i nekompliciranih hemoroida, operacije promjene spola, te slične zdravstvene usluge. Sve druge usluge spadaju u Osnovni paket zdravstvenih prava koji se pod jednakim uslovima garantira svim pacijentima u Federaciji BiH.

Odlukom o utvrđivanju Osnovnog paketa zdravstvenih prava propisano je i na koje načine se osiguravaju finansijska sredstva za ove usluge. Najznačajniji od tih načina su prihodi prikupljeni po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi iz federalnog, kantonalnih i općinskih budžeta, te, konačno, prihodi ostvareni iz učešća samih korisnika zdravstvene zaštite, odnosno pacijenata.  Tu, napokon, dolazimo do participacije i premije.

Šta je premija i zašto se plaća?

Iste godine, dakle 2009., stupila je na snagu i Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava u FBiH. Njome su utvrđeni maksimalni iznosi neposrednog učešća ili participacije osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite, ali i osigurana lica koja se oslobađaju plaćanja participacije.

Ovom odlukom su određeni iznosi učešća pacijenata za svaku pojedinačnu zdravstvenu uslugu koji moraju biti jednaki na teritoriji svih kantona u FBiH. Tako se, primjerice, prvi pregled kod ljekara specijaliste plaća 5 KM, a ponovni pregled 3 KM, ultrazvuk gornjeg abdomena i očitavanje nalaza bi osigurani pacijenti trebali plaćati 10 KM, a ultrazvuk štitne žlijezde 7 KM.

U pojedinim kantonima, među kojima je i Unsko-sanski, propisano je da umjesto plaćanja participacije za svaku uslugu, osigurani pacijenti mogu platiti godišnju premiju. U Odluci o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korištenja zdravstvene zaštite na teritoriji USK-a stoji da osigurana lica plaćaju učešće u vidu premije, umjesto plaćanja participacije za svaku pojedinačnu uslugu. Vlada USK je odluku o plaćanju premije usvojila davne 2005. godine, te je visina premije za tekuću godinu 20 KM.

Prema federalnim propisima, participaciju ne bi trebali da plaćaju pripadnici 15 različitih kategorija stanovništva. Među njima su djeca mlađa od 15 godina, učenici i redovni studenti do navršene 26-e godine života, žene u ostvarivanju trudnoće i materinstva, vojni invalidi i civilne žrtve rata sa utvrđenim invaliditetom preko 60%, članovi porodica poginulih boraca, penzioneri čija penzija ne prelazi iznos minimalne prenzije, kao i lica starija od 65 godina ako nisu korisnici penzije ili drugih mjesečnih prihoda preko iznosa minimalne penzije.

www.nasazajednica.org

Iako su kantoni bili obavezni da u roku od 60 dana usklade svoje odluke sa onom entitetskom, to se do danas nije desilo. Kantonalna odluka u USK je nekoliko puta dopunjavana, no u kategorije koje su oslobođenje neposrednog učešća u troškovima zdravstvene zaštite nisu uvršteni učenici i redovni studenti do navršene 26-e godine života, žene u ostvarivanju trudnoće i materinstva, darovatelji organa, nezaposlena lica, kao ni penzioneri čija penzija ne prelazi iznos minimalne prenzije.

Početkom ove godine Skupština USK-a je usvojila zaključak kojim će penzioneri koji primaju minimalne penzije plaćati premiju zdravstvenog osiguranja u iznosu od 5 KM. No, da bi se zaključak počeo primjenjivati, neophodno je u Skupštini izmijeniti određene zakonske propise, što još uvijek nije učinjeno.

Pacijenti plaćaju zdravstvene usluge i pored uplaćene premije?

U kantonalnoj odluci stoji da su osigurana lica koja uplate premiju i osigurana lica koja su oslobođena od neposrednog učešća u troškovima zdravstvene zaštite, oslobođena plaćanja u svim troškovima primarne, konsultativno-specijalističke i bolničke zdravstvene zaštite, osim u troškovima ambulantne i stacionarne rehabilitacije u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama.

To znači da su pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje i koji su platili premiju osiguranja oslobođeni plaćanja gotovo svih usluga koje spadaju u Osnovni paket zdravstvenih prava u FBiH. Međutim, građani se žale da plaćaju, naprimjer, i obične preglede, iako imaju uplaćenu premiju osiguranja.

Evresa Okanović, direktorica velikokladuškog Doma zdravlja, kaže da zdravstvena ustanova na čijem je ona čelu ima ugovor sa Zavodom zdravstvene zaštite u Bihaću po kojem nude paket usluga koji se ne naplaćuje, a to su “pojedine laboratorijske usluge, konsultativno-specijalističke usluge, usluge centra za mentalno zdravlje i drugih službi”.

Direktorica dalje navodi da ima usluga koje Zavod apsolutno ne priznaje.

‘’Znači tu su nekakve nijanse koje ne pokriva ZZO, a mi moramo kao zdravstvena ustanova sve to nabaviti, od reagensa, od usluga plaćanja i ostalih komponenti da bi mogli uraditi tu uslugu. Takođe imamo specijaliste za koje nam zavod ne prizna nijednu marku, to su internista, imamo specijalistu dermatovenolog kojeg nam ne prizna zavod, ali to je naš specijalista kojeg mi plaćamo’’, ističe direktorica Okanović.

Kako saznajemo, većina usluga koje se naplaćuju u lokalnim domovima zdravlja besplatne su u kantonalnoj bolnici u Bihaću. Nije jasno kako je moguće da kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja ne refundira troškove usluga koje su definisane Osnovnim paketom zdravstvenih usluga.

Polaznica radionice tokom intervjua sa direktoricom Okanović

Prema zakonskim propisima, pacijenti ne bi trebali da plaćaju bilo koju od usluga iz tog paketa ukoliko su platili premiju osiguranja. Upitno je, međutim, koliko građana uopće zna šta je to osnovni paket zdravstvenih usluga i šta sve obuhvata.

Kako se formiraju cijene?

Na pitanje da li je lista usluga koje su uključene u osnovni paket javno objavljena, direktorica Doma zdravlja Velika Kladuša odgovara da misli da “jeste, da bi to Zavod trebao”. Okanović dodaje da su pacijenti upoznati sa uslugama koje spadaju u paket koji kantonalni zavod priznaje.

“Svima njima je to predočeno i zna se. Čim dođu u blagajnu onda im se da na uvid šta imaju. Ako dobiju jedan od tih laboratorijskih nalaza koje plaćaju, onda im se predoči ‘to nam zavod na priznaje, to ćete platiti po toj i toj cijeni'”, ističe ona.

Same usluga u ovoj ustanovi se, kaže direktorica, formiraju “prema reagensu, koliko ćemo ga utrošiti, uslugu nešto malo nama i to je to”. Na web stranici velikokladuškog Doma zdravlja nije istaknut cjenovnik usluga koje se naplaćuju, pa nije jasno da li su te cijene u skladu sa važećim odlukama na kantonalnom i federalnom nivou.

Pacijenti koji su osigurani, ali nemaju plaćenu premiju osiguranja, neposredno učestvuju u troškovima zdravstvene zaštite, ali iznosi koje plaćaju ne bi trebali biti viši od onih koji su utvrđeni federalnom Odlukom o maksimalnim iznosima neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava.

Informacije do kojih smo došli kroz razgovore sa građanima govore da oni ne samo da nisu upoznati s onim šta trebaju plaćati i po kojim cijenama, već da ni zdravstvenim radnicima nije potpuno jasno kako i na osnovu kojih zakonskih propisa se cijene u zdravstvenim ustanovama formiraju.

Rascjepkanost nadležnosti u oblasti zdravstvene zaštite, po svemu sudeći, dovodi do zbunjenosti isamo pacijente i zdravstvene radnike, no deblju granu izvlače ovi prvi, koji često plaćaju i ono što po zakonu ne bi trebali.

Ovaj članak je nastao u sklopu radionica iz oblasti “Novinarstva i medijske pismenosti” u Alternativnom domu kulture. Autorice priče su: Elvira Dizdarević, Emira Brkić, Lajla Žalić i Nejra Jušić.