Tag Archives: medijska pismenost

Kamp medijske pismenosti za mlade Tešanj 2020

0 Comment

Fondacija za razvoj medija i civilnog društva “Mediacentar” u saradnji sa nevladinim organizacijama “Naša zajednica” iz Velike Kladuše i “Kvart” iz Prijedora organizuje četvrti omladinski kamp posvećen jačanju medijske pismenosti među mladima koji će se održati od 18. do 22. marta u Tešnju. Na Kamp medijske pismenosti mogu se prijaviti mlade osobe iz Bosne i Hercegovine koje imaju od 18 do 30 godina.  

Tokom trajanja kampa polaznici i polaznice steći će osnovna znanja o funkcionisanju medija i specifičnostima bh. medijskog okruženja, ali će se upoznati i sa fenomenima kao što su lažne vijesti, verifikacija informacija, te će i sami savladiti osnovne vještine produkcije i kreiranja medijskog sadržaja. Do kraja kampa, uz pomoć i mentorstvo iskusnog trenerskog tima, učesnici i učesnice će biti osposobljeni da samostalno i kritički promišljaju o medijskim sadržajima, prepoznaju nepouzdane i neprovjerene informacije, te da i sami razumiju proces nastajanja medijskih proizvoda kao što su video i infografike. Glavni moduli kroz koje će učesnici imati priliku proći tokom Kampa medijske pismenosti su: 

Uvod u medije – Kako mediji funkcionišu, značaj medija i osnovne novinarske forme

Mediji nekad i sad – Medijsko izvještavanje tokom 90-ih, mediji i rat, propagandno novinarstvo

Verifikacija informacija – Nepouzdane informacije i lažne vijesti, kako provjeriti izvore

Mediji i različitost – “Drugačijost” u medijima, kako mediji izvještavaju o različitostima 

Ukoliko se želiti prijaviti za učešće na kampu, potrebno je da ispunite aplikacioni formular koji možete preuzeti ovdje, te da ga pošaljete na e-mail: hilma@media.ba sa naznakom “Prijava za Kamp medijske pismenosti Tešanj”. Prijave možete poslati do 17.2.2020. (ponedjeljak). Broj mjesta za učešće na kampu je ograničen. Organizator kampa snosi sve troškove prijevoza, smještaja i hrane. 

Kamp medijske pismenosti održava se u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart”.

Online platforme koje doprinose razvoju medijske pismenosti u BiH

0 Comment

U Bosni i Hercegovini djeluje nekoliko online platformi na kojima se objavljuju analize medijskih politika i praksi, ukazuje na lažne vijesti, manipulacije i kršenja prava potrošača, čime se podiže svijest javnosti o ovim pojavama. U infografici koju su pripremili polaznici i polaznice Omladinskog kampa medijske pismenosti u Konjicu možete pogledati o kojim platformama je riječ. Ukoliko želite saznati više o uspješnim inicijativama za medijsku pismenost u BiH, dodatne informacije možete pronaći u istraživanju Fondacije Mediacentar “Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini: brojne inicijative civilnog sektora i nedostatak javnih politika” koje možete preuzeti ovdje.

Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Kasim Porić, Nemanja Šagovnović, Dragica Andrić, Jelena Pervan i Aleksandar-Rade Ćorović

Samo kažem

0 Comment

Koračam ulicama Tuzle i čujem majku kako kritikuje svoje dijete. Kaže, loše su mu ocjene, mora da popravi prosjek čim prije. Čujem i jednog starijeg čovjeka kako se povišenim tonom obraća konobaru i kudi ga jer je u šolji, pobogu, dobio koji milimetar kafe više nego što je naručio. I neka gospoda sjedi na klupi, u centru grada, i komentarišu, valjda pse lutalice, koji šetajući po Tuzli plaše djecu i ostale građane – kažu loš je cijeli grad zbog tih nekih ljudi što sjede na čelu stola. Kritikuju, kritikuju, kritikuju… Svi sve kritikuju i komentarišu, svi o svemu imaju mišljene. Ali samo to i imaju. 

Bila sam svjedok komentara velikog broja ljudi i na medijske sadržaje koji kažu “ma to nije istina, gledaj ih šta pišu, njima je samo bitno da zarade a kako će to biti – to njih ne interesuje, lažovi jedni”. 

Dakle, naši građani su itekako svjesni da neki mediji koji nas okružuju u velikoj mjeri šire lažne vijesti, a kao da najveću ljubav gaje prema dezinformacijama. Ljudi moji dragi, recimo da ste vi prepoznali već po naslovu da je napisani tekst “jedna obična laž”. I vi ste ga, naravno, otvorili. Svakako ste dali klik tom mediju u kojem rade “lažovi jedni”. A dali ste klik, jer, Bože moj, daj da se ima o čemu komentarisati sutra na kafi.  

A evo, da vas pitam, kakva je svrha? Čemu doprinosi vaše učestalo kritikovanje svega? Ako će taj razgovor na kafi riješiti probleme lažnih vijesti, mogu li i ja da se ponekad družim s vama? 

Znam da je lakše kritikovati sa prijateljem, majkom, dedom… Lakše je i sigurna sam zanimljivije. Kritikovat ćete, smetat će vam, a koja će biti prva objava koju ćete otvoriti sutra? Hoćete li tragati za vjerodostojnim izvorom? Koliko vam je istina uopće važna? 

Sve dok je lakše kritikovati između sebe, a jedva čekati lažnu vijest da je komentarišete, nećemo napredovati. Da li inače volite da vas lažu u životu? Ako ne, zašto onda to dopuštate pojedinim medijima? A kad vam konačno istina postane važnija od priče uz kafu, možete poduzeti i konkretne korake. 

Imate priliku prijaviti problematične tekstove Vijeću za štampu ili se obratiti direktno redakciji medija. Također, prava adresa je i platforma za razotkrivanje lažnih vijesti Raskrinkavanje.ba. 

Dok čekam da shvatite šta znači vaš klik na lažnu vijest, kao buduća novinarka protiv takvog medijskog narativa borit ću se profesionalizmom. Objektivnim i provjerenim informacijama. Validnim izvorima. I nadam se da ćemo jednom postati saveznici u toj borbi. Samo kažem. 

Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremila: Hajra Karahodžić

Kako unaprijediti medijsku pismenost u BiH?

0 Comment

Medijsku i informacijsku pismenost u Bosni i Hercegovini moguće je unaprijediti sistemskim pristupom i saradnjom različitih značajnih aktera. Neki od najvažnijih koraka koje je potrebno učiniti kako bismo povećali nivo medijske pismenosti naših građana, predstavljeni su u infografici koju su mladi kreirali na Omladinskom kampu medijske pismenosti u Konjicu. Preporuke proizilaze iz istraživanja Fondacije Mediacentar “Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini: brojne inicijative civilnog sektora i nedostatak javnih politika”. Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Adna Beganović, Adna Serdarević, Robert Ružnić, Nebojša Pavlica, Slađana Popović

Šarenilo Instagrama i mrak sobe

0 Comment

Društvene mreže su postale jedno od ključnih sredstava socijalizacije. Facebook, Twitter, Instagram su jedne od najpoznatijih društvenih mreža putem kojih možemo da prikupimo informacije. Nekada su korisnici i korisnice medija bili pasivni potrošači, dok danas sami možemo da biramo kojim informacijama ćemo biti izloženi. Stvaramo uzajamni odnos s medijima, te sami postajemo kanal preko kojeg dolaze informacije. 

Foto: Nejra Džaferagić/Privatna arhiva 

Putem društvenih mreža smo bombardovani raznim vrstama reklama. One su stekle toliku važnost da na neki način kreiraju i našu maštu. Instagram kao društvena mreža je najbolji primjer. Putem Instagrama možete da prikažete sebe i svoj život, tačno onako kako to zamišljate u svojoj glavi. Postavljate fotografije koje se vama najviše dopadaju, iz ugla u kojem najbolje izgledate. Prate se lajkovi, komentari, storiji. Postajete medij kojim reklamirate način života, određeni proizvod, državu koju ste posjetili. Postavljate fotografije isceniranog života.  

Problem s ovakvim načinom korištenja društvenih mreža jeste u tome da ljudi stvaraju pogrešnu percepciju sebe i svijeta u kojem žive. Zar ćemo svi da da postanemo roboti koji će iscenirati svoj život kako bi bio odgovarajući za odobravanje drugih robota koji rade istu stvar. Zar čovječanstvo postaje robotanstvo?  

Koliko u svijetu postoji ljudi koji tonu u mrak svoje sobe, obasjanu samo jednim svjetlom. Svjetlom s ekrana. Moramo postati svjesni da su mnogi ljudi na Instagramu predstavljeni kao da imaju život iz bajke, prožet putovanjima, automobilima, zdravom hranom, te teretanom i mišićima. Prava istina je da su depresivni, nesretni, usamljeni, u svojoj sobi zadubljeni u ekran. Istraživanje rađeno u Velikoj Britaniji na uzorku od 1.500 mladih, pokazalo je da je Instagram najštetnija društvena mreža za mentalno zdravlje mladih.  

Mladi žive za taj lajk. Za komentar. To im daje svrhu. Svaki lajk je novi osmijeh. Osmijeh koji traje dvije sekunde. I šta dalje? Šta s ostalim sekundama, minutama i danima u kojima nemaju objave koje ih mogu usrećiti na trenutak.  

Mladi roboti nisu ni svjesni koliko žive u zabludi, koliko imaju pogrešnu percepciju sebe i svoga života. Njihov realni život trpi, od zdravlja do obrazovanja. Društveni život im je idealan samo na Instagramu, a u stvarnosti veliki broj ljudi nema osobe s kojima bi mogli proštetati, popiti kafu, razgovarati. Odnosi koje imaju su uglavnom zasnovani na komentarima, sa sadržajima punim ljubavi i sreće.  

Na društvenim mrežama imamo hiljade prijatelja i prijateljica, a u stvarnosti dvoje. Koliko bi osoba zaista popilo kafu s tim ljudima koje imaju u prijateljima? Koliko njih bi odgovorilo na poruku u kojoj osoba moli za pomoć. O tome bi se dalo diskutovati. Zar zaista ne vide kako je to sve balon od sapunice. Kada bi ugasili šarenilo svojih društvenih mreža ostali bi u mraku svoje sobe. 

Ima li tu nečeg pozitivnog? 

Važno je znati da društvene mreže imaju i pozitivnu stranu. Mogu nas odvesti na razna mjesta, države, gradove kojima fizički nismo u mogućnosti pristupiti. Mogu nam čak otkriti nove svjetove za koje nismo ni znali da postoje. Društvene mreže su koristan alat za promociju uspješnih mladih ljudi i njihovih projekata. Mjesto na kojem mogu svoje talente da prikažu na pravi način i gdje će ih javnost prepoznati.  

Ako mladi žele da koriste društvene mreže neka to čine na zdraviji način. Potrebno je razlikovati stvarnost i virtualnost. Pravi život nije na Instagramu. Pravi život je vani, u prirodi i među ljudima.  

Naučimo da lajk nije statusni simbol i oznaka za vrednovanje sebe! 

Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremila: Nejra Džaferagić

Omladinski kamp u Konjicu: Kako prepoznati kvalitetnu informaciju

0 Comment

Treći omladinski kamp medijske pismenosti održan je u Konjicu. Mladi su još jednom kroz petodnevni trening upoznati sa problematikom bh. medijskog okruženja, te izazovima sa kojima se susreću svi akteri – novinari i novinarke, ali i konzumenti medijskog sadržaja.

Izvor: Mediacentar/Mirza Ajnadžić
Foto: Mirnes Ćerimović 

Osnovni pojmovi, koji iziskuju diskusiju, za sve aktere medijskog okruženja u BiH jesu: povjerenje i kredibilitet. U medijskoj svakodnevnici susrećemo se sa velikim brojem lažnih vijesti koje kreiraju anonimni portali, ali i s objavljivanjem neprovjerenih činjenica etabliranih portala. Postavlja se pitanje: Kojim medijima danas vjerujemo i kako se to povjerenje stvara? 

Aleksandar Rade Ćorović, učesnik kampa, smatra da je ključ za stjecanje povjerenja u medije integritet samih novinara i novinarki.

“Ukoliko dokaže svojim radom da je osoba od povjerenja. Da daje tačne novosti – to mene navodi da vjerujem toj osobi pa samim tim i mediju”, dodaje on. 

Stvaranje povjerenja u medije je pitanje od velike važnosti. Upravo zbog količine lažnih i neprovjerenih informacija koje do nas dolaze svaki dan – pitanje koje se postavlja je i kako konzumirati medijske sadržaje sa kojima se susrećemo. 

Dragica Andrić, učesnica kampa medijske pismenosti, smatra da je potrebno da razvijamo kritičko promišljanje.  

“Na taj način sami možemo napraviti razliku između lažnih i neprovjerenih informacija te, sa druge strane, kredibilnih medijskih izvora”, dodaje Dragica. 

Adna Serdarević, učesnica kampa i studentica novinarstva, smatra da je za razvoj kritičkog mišljenja ključna neformalna edukacija. 

“Neformalno obrazovanje je potrebno ne samo nama koji studiramo novinarstvo, nego i svim građanima. Prezasićeni smo informacijama pa se čak i profesionalcima teško snaći u tome”, dodaje Adna. 

Kroz formu praktičnog neformalnog obrazovanja, na širu temu medijske pismenosti, učesnici i učesnice kampa su upoznati sa različitim vidovima novinarskog izričaja. Fotografija, pisanje bloga i stvaranje infografika su, i ovaj put, bili praktični zadaci. Kroz interaktivni rad sa polaznicima i polaznicama trenerice Imrana Kapetanović, Hana Kazazović i Sanja Vrzić su prenosile svoje iskustvo i znanje.  

Fotografkinja Imrana Kapetanović smatra da je formalno obrazovanje bitno jer stvara temelj, ali često je neformalno obrazovanje jedini način za usavršavanje vještina. 

“Pogotovo je to slučaj sa fotografijom, gdje formalno obrazovanje skoro ne postoji u BiH. Stoga je potrebno da konstantno učimo”, dodaje ona. 

U digitaliziranom svijetu današnjice stvorena je mogućnost da koristeći društvene mreže i druge kanale komunikacije i sami budemo mediji. Za prenošenje informacija danas nisu potrebne velike medijske kuće. Stoga je neformalno obrazovanje u segmentu medijske pismenosti od izuzetne važnosti.     

Društvene mreže i drugi vidovi online komunikacije nam daju alat i pitanje je da li ćemo odlučiti da ih pravilno iskoristimo. 

Slađana Popović, učesnica kampa, smatra da je bitno da svoje profile na društvenim mrežama koristimo da bi utjecali kako na publiku tako i na medije. 

“Bitno je da svoje profile na društvenim mrežama koristimo sa ciljem slanja pozitivnih informacija. Na taj način i mi smo medij. Možda tako budemo nekome uzor u današnjem svijetu”, zaključuje Slađana. 

Omladinski kamp medijske pismenosti u Konjicu treći je od četiri predviđena kampa koji se održavaju u različitim dijelovima BiH. Kampovi se održavaju u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart” uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH. 

Materijale nastale tokom prethodnih kampova možete pogledati ovdje.

Kamp medijske pismenosti za mlade Konjic 2019

0 Comment

Fondacija za razvoj medija i civilnog društva “Mediacentar” u saradnji sa nevladinim organizacijama “Naša zajednica” iz Velike Kladuše i “Kvart” iz Prijedora organizuje treći omladinski kamp posvećen jačanju medijske pismenosti među mladima koji će se održati od 6. do 10. novembra u Konjicu. Na Kamp medijske pismenosti mogu se prijaviti mlade osobe iz Bosne i Hercegovine koje imaju od 18 do 30 godina. 

Tokom trajanja kampa polaznici i polaznice steći će osnovna znanja o funkcionisanju medija i specifičnostima bh. medijskog okruženja, ali će se upoznati i sa fenomenima kao što su lažne vijesti, verifikacija informacija, te će i sami savladiti osnovne vještine produkcije i kreiranja medijskog sadržaja. Do kraja kampa, uz pomoć i mentorstvo iskusnog trenerskog tima, učesnici i učesnice će biti osposobljeni da samostalno i kritički promišljaju o medijskim sadržajima, prepoznaju nepouzdane i neprovjerene informacije, te da i sami razumiju proces nastajanja medijskih proizvoda kao što su tekst, fotografija, infografike. Glavni moduli kroz koje će učesnici imati priliku proći tokom Kampa medijske pismenosti su:

 Uvod u medije – Kako mediji funkcionišu, značaj medija i osnovne novinarske forme

Mediji nekad i sad – Medijsko izvještavanje tokom 90-ih, mediji i rat, propagandno novinarstvo

Verifikacija informacija – Nepouzdane informacije i lažne vijesti, kako provjeriti izvore

Mediji i različitost – “Drugačijost” u medijima, kako mediji izvještavaju o različitostima 

Ukoliko se želiti prijaviti za učešće na kampu, potrebno je da ispunite aplikacioni formular koji možete preuzeti ovdje, te da ga pošaljete na e-mail: hilma@media.ba sa naznakom “Prijava za Kamp medijske pismenosti Konjic”. Prijave možete poslati do 10.10.2019. (četvrtak). Broj mjesta za učešće na kampu je ograničen. Organizator kampa snosi sve troškove prijevoza, smještaja i hrane. 

Kamp medijske pismenosti održava se u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart”.

Radionice: Novinarstvo i medijska pismenost

U Alternativnom domu kulture u Velikoj Kladuši svake sedmice se održavaju jednosatne radionice iz sljedećih oblasti:

– Slikarstvo i strit art (street art)
– Veb dizajn (web design)
– Fotografija
– Novinarstvo i medijska pismenost

Iz svake oblasti će se održati po 20 jednosatnih radionica u periodu august-decembar 2019. godine. Radionice su dio projekta „Alternativni dom kulture“ koji se sprovodi u okviru BHRI (Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative) programa.

Više informacija o projektu dostupno je na internet stranici www.nasazajednica.org, Facebook i Instagram prezentaciji udruženja “Naša zajednica”.