Društvene mreže: ogledalo govora mržnje?

Društvene mreže: ogledalo govora mržnje?

0 Comment

Budući da živimo u vremenu razvijenih tehnologija i društva kojem je život usmjeren ka internetu i društvenim mrežama, tako je i virtuelni prostor ispunjen mržnjom koja se reflektuje iz stvarnog života.

 Ono što često zaboravljamo jesu naši profili na društvenim mrežama, gdje svako od nas može širiti mržnju. To je vjerovatno nešto čega mnogi nisu svjesni – vaša društvena mreža je vrsta medija i za sve što objavite snosite odgovornost. Pogotovo tome mogu doprinijeti javne osobe od kojih neke predstavljaju i nas kao građane.  

Jedan od nedavnih slučajeva je govor mržnje Samre Ćosović-Hajdarević, zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ovako je krenulo:

Izvor: Klix.ba.

Želimo i mi uređenu državu, pravdu, kvalitetno obrazovanje, da nam posao ne preuzimaju stranački uhljebi…ali u BiH to nemamo. Podržavali nešto ili ne, moramo biti svjesni da živimo u demokratskom društvu, u državi u kojoj bismo trebali biti svi ravnopravni, u kojoj bismo trebali imati pravo živjeti slobodno. Tada bi, naprimjer, svi ljudi imali pravo odlučiti ko će im biti životni partner. To bi bila sloboda. I ja s mahramom imam pravo raditi u Banjoj Luci, ali isto tako Svjetlana i Igor u Bužimu. 

Zastupnica nastavlja:

Izvor: Klix.ba

Svi ćemo mi otići… 

Ovo je očiti primjer govora mržnje sa kojim se svakodnevno imamo priliku susresti. Lavina sličnih komentara je krenula nakon ove objave, ali i onih objava koje su prenosili i određeni mediji. 

Kako biti igla u plastu sijena?  

Govor mržnje i njegovo širenje nije samo zastupljeno na društvenim mrežama, nego i same objave medija ponekad mogu na to poticati.  

Naprimjer, ako želite vidjeti kakvi su migranti i izbjeglice, slobodno posjetite portale: oni sve znaju, sjedili su s njima, prolazili isto što i oni, otišli na teren, uradili priču, predstavili je javnosti izvještavajući objektivno i istinito.  

Da, i bajke su istinitije od ove rečenice.  

Govor mržnje prema migrantima i izbjeglicama je u posljednje skoro dvije godine prisutan u medijima i tako samo utjeruje strah u kosti građanima.  

Ovo je jedan od onih slučajeva kada smo dužni reći: neće mali Mujo, Marija i Marko tamo gdje i svi Turci! U ovoj situaciji bismo trebali biti spremni da budemo crna ovca koja treba pokušati nešto promijeniti. Prve stvari koje možemo učiniti kako bismo se borili protiv govora mržnje su samosvijest i prihvatanje drugačijeg od dominantne većine. Bez ovih stvari nećemo biti spremni prihvatiti druge i prepoznati govor mržnje.  

Ako se ikada zapitate kako to učiniti, sjetite se da tu podrazumijevamo izražavanje koje sadrži poruke mržnje ili netrpeljivosti prema nekoj rasnoj, nacionalnoj, etničkoj ili vjerskoj grupi ili njenim pripadnicima. Obuhvata i govor koji je usmjeren ka stvaranju mržnje i netrpeljivosti prema spolu i seksualnoj orijentaciji, uključujući i netrpeljivost prema različitom. 

 I posljednja stvar koju trebamo uraditi jeste da prijavimo govor mržnje i time ga pokušamo spriječiti. Možemo to uraditi na društvenim mrežama jer svaka ima opciju za prijavu govora mržnje. Doprinos možemo dati i ukoliko članak (ukoliko su u pitanju online mediji) prijavimo Vijeću za štampu i online medije u BiH i nećemo ga dijeliti na društvenim mrežama. Prijavu možete poslati i platformi Raskrinkavanje.ba. 

Sloboda govora

 Najčešći alibi za govor mržnje je sloboda govora. Međutim, moramo ih znati razlikovati – sloboda govora ne podrazumijeva vrijeđanje. 

Kada pomislite da ništa nećete postići ovim, sjetite se da možete biti jedan od milion!  

Slobodni smo da kreiramo svoj život onako kako želimo. Ali nismo slobodni i nemamo pravo nečiji osuditi ili ugroziti. Od vaših komentara može da zavisi psihičko stanje neke osobe. Vaši komentari mogu biti opasni za socijalizaciju osobe. Vaš govor mržnje, ali i mržnja koju gledate ili izražavate u javnosti, nikada i nikome ne može donijeti dobro!   

Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremila: Amila Žunić

Mediji ne doprinose uklanjanju ekstremnih elemenata iz društva

0 Comment

Online portali, novine, TV i radijske emisije prikazuju sliku društva. Kakvog društva? Dozvolio bih si reći nacionalno podijeljenog i društva u kojem je često nasilno ponašanje. Ujedno ovo društvo je zatvoreno ali i osuđivačko za sve drugo i drugačije od dominatne većine. Zastanimo na tren i pogledajmo otrovne komentare na online portalima ili senzacionalističke objave u novinama – ne doprinose prihvatanju drugih i drugačijih, već osuđivanju.  

U  mnogim medijima koji svojim objavama utiču na javno mnijenje, prisutna je neetičnost, neprofesionalnost i subjektivnost. Mediji rijetko žele osuditi radikalizam, nacionalizam i nasilno ponašanje, jer im je primarna vodilja zarada koju lakše ostvaruju potpirivanjem mržnje. Stvoriti platformu za različitost je nepoznanica za mnoge medije. Umjesto toga, oni prave od svega senzaciju radi veće prodaje, veće gledanosti i klikova na njihovim portalima. 

Napadi i zaziranje od migranata su svakodnevni primjeri radikalnog, ekstremnog i nasilnog ponašanja u bosanskohercegovačkom društva. Mediji to refelektuju a ne pokušavaju to i razbiti. Na to smo se navikli kao na dnevnu dozu hrane, kafe i cigareta. Primitivne pojave pripadaju primitivnom društvu, a mi? Da li smo mi primitivno društvo? 

(Senzacionalističke objave u medijima, Izvor: Media.ba)

U 21. stoljeću gdje bi se trebala isticati humanost, podrška i suosjećanje, mediji potpaljuju vatru ekstremizma. Negativan trend društvene osude migranata bez ikakve podloge dobija sasvim novu dimenziju. Ovoga puta i mediji su se pridružili ocrnjivanju migranata i time se poistovijetili sa društvom. 

Mediji su odbacili sve ono što trebaju da budu, a to je prije svega platforma za informisanje i promicanje pozitivnih ljudskih vrijednosti.  

Generalizacija migranata u medijima bez statističkih podataka je pokazala da se mediji ne uzdržavaju od bilo čega. 

Naprimjer, tvrdnja da migranti boluju od teških zaraznih bolesti i da su među njima narkomani je objavljenja bez ikakvog prethodnog istraživanja. Takva suluda tvrdnja je ništa više nego vapaj za većom čitanošću. U njoj se vidi generalizacijia jedne cijele populacije.  

U svakom narodu imamo dobre i loše ljude. Međutim u tvrdnji da migranti tuku i pljačkaju ili da nadiru hiljade ka BiH to ne vidimo – svi idu u isti koš. Obična osoba koja čita ovu vijest može izvući zaključak da je svaki migrant nasilinik i pljačkaš.  

Mediji u društvu doprinose stvaranju straha, iako bi njihova uloga trebala biti da objektivno informišu i edukuju javnost. Na kraju, mediji, kao i svi mi, treba da znamo da različitost nije prijetnja nego vrlina društva. 

Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremio: Amar Ćatović

Otvara se Alternativni dom kulture

0 Comment

Alternativni dom kulture počinje sa stalnim radom od četvrtka, 1. augusta, kada je zakazano svečano otvaranje ovog prostora za kulturni i društveni angažman mladih. Program otvaranja počinje u 20 sati prezentacijom projekta, a potom će posjetioci moći uživati u mini-koncertu benda KamoSutra.

Već u petak, 2. augusta, u Alternativnom domu kulture održaće se prva izložba slika. Velikokladuškoj publici svoje akvarele će predstaviti slikar Hasan Bekanović. Otvaranje izložbe je u 12 sati, a posjetioci će slike ovog umjetnika moći pogledati do 20 sati, nakon čega će uslijediti projekcija dokumentarnog filma „Vitez bibliotekar“.

Alternativni dom kulture će biti otvoren pet dana sedmično, od srijede do nedjelje, u vremenu od 12 do 20 sati. U njemu će se održavati koncerti, izložbe, javne tribine, promocije knjiga i drugi kulturni događaji. Alternativni dom kulture nalazi se u ulici Milana Pilipovića, u neposrednoj blizini stadiona Nogometnog kluba Krajišnik.

U prostoru Alternativnog doma kulture nalazi se čitaona sa naslovima iz oblasti književnosti i nauke koju mogu koristiti svi posjetioci doma. Tu je i muzička soba sa instrumentima u kojoj će lokalni muzičari i bendovi moći vježbati i usavršavati svoje muziciranje, a u ovom prostoru će se održavati i koncerti, izložbe, projekcije filmova, javne tribine i drugi događaji.

U Alternativnom domu kulture održavaće se i edukacije, treninzi i radionice. Za početak će mladi iz Velike Kladuše od augusta do decembra moći učestvovati u radionicama iz četiri oblasti: slikarstvo i street art, web design, novinarstvo i medijska pismenosta, te fotografija.

Aktivnosti projekta Alternativni dom kulture sprovode se u okviru programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), a realizira ga Centar za demokratizaciju društva „Naša zajednica“ iz Velike Kladuše.

Kako mladi koriste medije?

0 Comment

Mladi u BiH nemaju osnove medijske pismenosti i nisu svjesni društvene odgovornosti medija. Ipak, znaju da su mogući politički utjecaji na medije i smatraju da bi medijska pismenost trebala postati sastvani dio obrazovnih programa. To su neki od zaključaka istraživanja “Surfanje po tankom ledu: Mladi, mediji, problematični sadržaji”, na osnovu kojeg su učesnici i učesnice omladinskog kampa trebali napraviti infografiku.

Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Jahorina tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Svjetlana Topić, Kristina Gadže, Ema Senkić i Denis Hisari.

Omladinski kamp na Jahorini: Razmjenom ideja i iskustava do veće medijske pismenosti

0 Comment

Omladinski kamp medijske pismenosti još jednom je okupio mlade ljude koji su tokom pet dana učili o bh. medijskom okruženju i problematičnim medijskim sadržajima. 

Kako prepoznati lažne vijesti? Na koji način se manipuliše informacijama? Kakva je uloga medija i novinara u sprječavanju ili širenju govora mržnje? Kako, u svemu tome, konzumirati medijske sadržaje? Ovo su neka od pitanja na koja je, petnaest učesnika drugog kampa posvećenog jačanju medijske pismenosti i produkcijskih vještina održanog na Jahorini od 18. do 22. jula 2019. godine, pokušalo pronaći odgovore.    

Fedor Marjanović, učesnik kampa, smatra da je odgovor na sva pitanja u objektivnosti i medijskoj etici. “Mediji moraju da pruže potpunu sliku. Ne smiju zauzimati strane kako to sada rade zbog toga što podržavaju određenu političku agendu ili su direktno plaćeni da bi producirali određeni medijski sadržaj”, dodaje Fedor. 

Omladinski kamp na Jahorini

Kroz praktični rad na kampu, u suradnji sa mentorima i mentorkama, učesnici su kreirali medijske sadržaje. Ovaj put fokus je bio na fotografiji, blogovima i infografikama.  

Mirnes Bakija, komunikolog i jedan od učesnika radionice, smatra da su praktični zadaci sa kojima su učesnici bili suočeni možda i najbitniji segment kampa za njega. 

 “Mislim da formalno obrazovanje nije dovoljno. Da svaki budući novinar mora imati što više neformalnog, pogotovo praktičnog, obrazovanja”, dodaje Mirnes.  

Prepoznati i producirati kvalitetan i objektivan medijski sadržaj je sve izazovnije. Upravo iz tog razloga omladinski kampovi dijelom su posvećeni i educiranju mladih u ovom segmentu.

 U vremenu u kojem online mediji preuzimaju primat, pogotovo kod mlađe publike, stvara se niz mogućnosti za slobodno kreiranje i konzumiranje medijskog sadržaja. Svaki pojedinac i pojednika koristeći društvene mreže, ali i jednostavnu mogućnost kreiranja vlastitog internet portala, mogu preuzeti ulogu medija. Nekoliko pitanja je u današnjem vremenu i prostoru krucijalno. Ukoliko u fokus postavimo kreatore medijskog saržaja – jedno od njih je: “Koju ulogu i kakvu odgovornost imaju?”

 Hana Kazazović, blogerka poznatija pod pseudonimom “Cyber Bosanka” i mentorka na kampu, kaže da odgovor ovisi od etičkih satandarda samog pojedinca. Smatra da postoje blogeri, zajednica kojoj i sama pripada, koji svjesno šire govor mržnje. Sa druge strane, veliki je broj i onih koji svoju platformu koriste da bi se otvoreno borili protiv toga. 

  “Blogeri često mogu da se posvete određenoj temi više nego mediji. Često medijima nedostaje novinara da bi se mogli detaljno baviti određenom temom. Tako da bi blogeri mogli zapravo biti i korektor medija”, završava Kazazović.

 Svjetlana Topić, učesnica radionica, smatra da je medijsko opismenjavanje temelj za poboljšanje trenutne medijske stvarnosti.  

“Najvažnije je razviti kritičku svijest, kritički pristupiti onome što čitamo. Prije svega to se ogleda u tome da provjerimo izvore iz kojih dolaze informacije koje čitamo. Ukoliko treba i konsultovati se sa poznanicima ili stručnjacima koji više znaju o datoj temi”, dodaje Svjetlana.  

Omladinski kamp medijske pismenosti na Jahorini drugi je od četiri predviđena kampa koji se održavaju u različitim dijelovima BiH i okupljaju mlade učesnike i učesnice. Kampovi se održavaju u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart” uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH.

Omladinski kamp na Jahorini: Razmjenom ideja i iskustava do veće medijske pismenosti

Poziv za prijave na radionice u Alternativnom domu kulture

0 Comment

Centar za demokratizaciju društva „Naša zajednica“ iz Velike Kladuše raspisuje javni poziv za prijavu učesnika na radionicama iz sljedećih oblasti:

  • Slikarstvo i strit art (street art)
  • Veb dizajn (web design)
  • Fotografija
  • Novinarstvo i medijska pismenost

Zainteresirani kandidati se mogu prijaviti putem prijavnog obrasca (OVDJE) dostupnog na web stranici nasazajednica.org, te Facebook i Instagram prezentaciji Udruženja Naša zajednica.

Učešće na radionicama je besplatno za sve učesnike, a javni poziv je otvoren do 30. jula. Broj mjesta je ograničen.

Link za prijave: https://forms.gle/3Ey4a4EmqejsBQ6u9

Iz svake oblasti će se održati po 20 jednosatnih radionica u periodu august-decembar 2019. godine. Radionice su dio projekta „Alternativni dom kulture“ koji se sprovodi u okviru BHRI (Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative) programa.

Velika Kladuša uskoro dobija „Alternativni dom kulture“

0 Comment

Iz Centra za demokratizaciju društva „Naša zajednica“ saopštili su da započinju sa realizacijom projekta „Alternativni dom kulture“ u Velikoj Kladuši, koji ima za cilj da unaprijedi angažman mladih u oblasti kulture, te im pruži edukaciju u raznim područjima poput umjetnosti, aktivizma i novinarstva.

-Naš dugoročni cilj je da Alternativni dom kulture postane mjesto u kojem će se mladi, ali i drugi građani, svakodnevno okupljati, razmjenjivati znanje, učiti zajedno i jedni od drugih, te na taj način osvježiti kulturni i društveni život Velike Kladuše novim idejama i dešavanjima, kaže Mirnes Ćerimović, koordinator projekta.

Ćerimović objašnjava da sam naziv projekta, Alternativni dom kulture, ima veze sa činjenicom da je Velika Kladuša već punu deceniju, otkako je srušena zgrada Centra za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“, bez objekta koji ima primarno kulturnu namjenu.

-U ovom prostoru koji zovemo Alternativni dom kulture održavaće se koncerti, izložbe, javne tribine, promocije knjiga i sve ono za šta je Velika Kladuša bila zakinuta proteklih deset godina zbog nedostatka prostora za kulturu, dodaje on.

Prostor „Alternativnog doma kulture“ nalazi se u ulici Milana Pilipovića, u neposrednoj blizini stadiona Nogometnog kluba „Krajišnik“. U 130 kvadrata prostora smješteno je više soba koje će do kraja jula biti u potpunosti opremljene i biti u funkciji pet dana u sedmici.

U jednoj od soba biće smještena čitaona sa bibliotekom od 100 atraktivnih naslova iz oblasti književnosti i nauke koju mogu koristiti svi posjetioci doma. Tu je i velika soba sa muzičkim instrumentima u kojoj će lokalni muzičari i bendovi moći vježbati i usavršavati svoje muziciranje, a u njoj će se održavati i koncerti, izložbe, projekcije filmova, javne tribine i drugi događaji.

„Alternativni dom kulture“ ima predviđenu i sobu za radionice, a za početak će mladi iz Velike Kladuše moći educirati u četiri oblasti: slikarstvo i street art, web design, novinarstvo i medijska pismenosta, te fotografija. Sve radionice su potpuno besplatne, a uskoro će biti raspisan javni poziv za prijave zainteresiranih učesnika.

Podsjećamo, Centar za demokratizaciju društva „Naša zajednica“ je osnovan krajem 2018. godine od strane mladih osoba iz Velike Kladuše. Aktivnosti projekta „Alternativni dom kulture“ sprovode se u okviru programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).

-Cilj nam je da u ovih šest mjeseci, koliko projekat traje, pokažemo da Velikoj Kladuši treba ovakav prostor, da on postane samoodrživ i nastavi sa radom idućih godina, te da konstantno nudi sve kvalitetnije kulturne i edukativne sadržaje, zaključio je Ćerimović.

Prenosi reprezent.ba

Alternativni dom kulture

0 Comment

Projekat „Alternativni dom kulture“ ima za cilj da unaprijedi angažman mladih u oblasti kulture, te im pruži edukaciju u raznim područjima poput umjetnosti, aktivizma i novinarstva.

Ovaj projekat je usko povezan sa činjenicom da je Velika Kladuša već deceniju, otkako je srušena zgrada Centra za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“, bez objekta koji ima primarno kulturnu namjenu.

U Alternativnom domu kulture održavat će se koncerti, izložbe, javne tribine, promocije knjiga i sve ono za šta je Velika Kladuša bila zakinuta proteklih deset godina zbog nedostatka prostora za kulturu.  Prostor se nalazi u ulici Milana Pilipovića u neposrednoj blizini stadiona Nogometnog kluba Krajišnik.

Cilj je da Alternativni dom kulture postane mjesto u kojem će se mladi, ali i drugi građani, svakodnevno okupljati, razmjenjivati znanje, učiti zajedno jedni od drugih, te na taj način osvježiti kulturni i društveni život Velike Kladuše novim idejama i dešavanjima.

Aktivnosti projekta „Alternativni dom kulture“ sprovode se u okviru programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).

Mladi Kladušani žele nazive ulica po Mirzi Delibašiću, Srđanu Aleksiću i Davorinu Popoviću

Mladi iz Velike Kladuše, članovi Centra za demokratizaciju društva “Naša zajednica” uputili su prijedlog Općini da promijeni nazive ulica i odaju počast velikim ljudima poput Srđana Aleksića, Mirze Delibašića, Davorina Popovića, ali i Johna Lennona. “Mi smo predložili nazive za četiri ulice u Velikoj Kladuši i to za Bihaćku ulicu, Ulicu Velika Kladuša I, Ulicu Velika Kladuša II i Ulicu Velika Kladuša XII.

Nastavi čitanjem…

Protiv radikalizacije i nasilnog esktremizma u bh. javnom prostoru

Projekat “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” usmjeren je na problem polarizacije, radikalizacije i potencijalnog nasilnog ekstremizma među mladima u Bosni i Hercegovini. Kroz projekat će se nastojati osnažiti medijska i informacijska pismenost mladih, kao ključnih, ali nedostajućih elemenata za razvoj kritičkog razumijevanja propagande, opasnih etno-nacionalnih i radikalnih medijskih narativa.

Projekat  je podržan od strane Ambasade Kraljevine Nizozemske, a implementira Fondacija Mediacentar Sarajevo sa partnerskim organizacijama: Centrom za demokratizaciju društva „Naša zajednica“ iz Velike Kladuše i Centrom za mlade „Kvart“ iz Prijedora.

Prvi cilj projekta je istraživanje na koji način mlade osobe koriste, ali i same produciraju medijski sadržaj i kako razumijevaju problematične, polarizirajuće i ekstremne medijske sadržaje. Nakon istraživanja, Fondacija Mediacentar u saradnji sa Centrom za demokratizaciju društva „Naša zajednica“ i Centrom za mlade „Kvart“ kao partnerskim organizacijama na projektu, razvit će i implementirati edukativni program kroz omladinske kampove u nekoliko bh. gradova, na kojima će se kod mladih razvijati vještine i znanja o tome kako da se odupru takvim medijskim sadržajima, i doprinesu kreiranju pozitivnih komunikacijskih praksi.