Druga samostalna izložba Jasmina Sakića

Druga samostalna izložba Jasmina Sakića

U Alternativnom domu kulture od 29.11. do 5.12. građani i građanke Velike Kladuše imaju priliku pogledati izložbu amaterskog slikara Jasmina Sakića.

Jasmin Sakić se slikarstvom bavi od šeste godine. Njegove slike nastaju u trenutku, a glavna inspiracija za slike pronalazi u knjizi “Mali princ”.

Izložba je prodajnog karaktera, a možete je pogledati od 12:00h do 20:00h na adresi Milana Pilipovića 42.

Kako unaprijediti medijsku pismenost u BiH?

Medijsku i informacijsku pismenost u Bosni i Hercegovini moguće je unaprijediti sistemskim pristupom i saradnjom različitih značajnih aktera. Neki od najvažnijih koraka koje je potrebno učiniti kako bismo povećali nivo medijske pismenosti naših građana, predstavljeni su u infografici koju su mladi kreirali na Omladinskom kampu medijske pismenosti u Konjicu. Preporuke proizilaze iz istraživanja Fondacije Mediacentar “Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini: brojne inicijative civilnog sektora i nedostatak javnih politika”. Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Ova infografika nastala je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Infografiku pripremili: Adna Beganović, Adna Serdarević, Robert Ružnić, Nebojša Pavlica, Slađana Popović

Šarenilo Instagrama i mrak sobe

Društvene mreže su postale jedno od ključnih sredstava socijalizacije. Facebook, Twitter, Instagram su jedne od najpoznatijih društvenih mreža putem kojih možemo da prikupimo informacije. Nekada su korisnici i korisnice medija bili pasivni potrošači, dok danas sami možemo da biramo kojim informacijama ćemo biti izloženi. Stvaramo uzajamni odnos s medijima, te sami postajemo kanal preko kojeg dolaze informacije. 

Foto: Nejra Džaferagić/Privatna arhiva 

Putem društvenih mreža smo bombardovani raznim vrstama reklama. One su stekle toliku važnost da na neki način kreiraju i našu maštu. Instagram kao društvena mreža je najbolji primjer. Putem Instagrama možete da prikažete sebe i svoj život, tačno onako kako to zamišljate u svojoj glavi. Postavljate fotografije koje se vama najviše dopadaju, iz ugla u kojem najbolje izgledate. Prate se lajkovi, komentari, storiji. Postajete medij kojim reklamirate način života, određeni proizvod, državu koju ste posjetili. Postavljate fotografije isceniranog života.  

Problem s ovakvim načinom korištenja društvenih mreža jeste u tome da ljudi stvaraju pogrešnu percepciju sebe i svijeta u kojem žive. Zar ćemo svi da da postanemo roboti koji će iscenirati svoj život kako bi bio odgovarajući za odobravanje drugih robota koji rade istu stvar. Zar čovječanstvo postaje robotanstvo?  

Koliko u svijetu postoji ljudi koji tonu u mrak svoje sobe, obasjanu samo jednim svjetlom. Svjetlom s ekrana. Moramo postati svjesni da su mnogi ljudi na Instagramu predstavljeni kao da imaju život iz bajke, prožet putovanjima, automobilima, zdravom hranom, te teretanom i mišićima. Prava istina je da su depresivni, nesretni, usamljeni, u svojoj sobi zadubljeni u ekran. Istraživanje rađeno u Velikoj Britaniji na uzorku od 1.500 mladih, pokazalo je da je Instagram najštetnija društvena mreža za mentalno zdravlje mladih.  

Mladi žive za taj lajk. Za komentar. To im daje svrhu. Svaki lajk je novi osmijeh. Osmijeh koji traje dvije sekunde. I šta dalje? Šta s ostalim sekundama, minutama i danima u kojima nemaju objave koje ih mogu usrećiti na trenutak.  

Mladi roboti nisu ni svjesni koliko žive u zabludi, koliko imaju pogrešnu percepciju sebe i svoga života. Njihov realni život trpi, od zdravlja do obrazovanja. Društveni život im je idealan samo na Instagramu, a u stvarnosti veliki broj ljudi nema osobe s kojima bi mogli proštetati, popiti kafu, razgovarati. Odnosi koje imaju su uglavnom zasnovani na komentarima, sa sadržajima punim ljubavi i sreće.  

Na društvenim mrežama imamo hiljade prijatelja i prijateljica, a u stvarnosti dvoje. Koliko bi osoba zaista popilo kafu s tim ljudima koje imaju u prijateljima? Koliko njih bi odgovorilo na poruku u kojoj osoba moli za pomoć. O tome bi se dalo diskutovati. Zar zaista ne vide kako je to sve balon od sapunice. Kada bi ugasili šarenilo svojih društvenih mreža ostali bi u mraku svoje sobe. 

Ima li tu nečeg pozitivnog? 

Važno je znati da društvene mreže imaju i pozitivnu stranu. Mogu nas odvesti na razna mjesta, države, gradove kojima fizički nismo u mogućnosti pristupiti. Mogu nam čak otkriti nove svjetove za koje nismo ni znali da postoje. Društvene mreže su koristan alat za promociju uspješnih mladih ljudi i njihovih projekata. Mjesto na kojem mogu svoje talente da prikažu na pravi način i gdje će ih javnost prepoznati.  

Ako mladi žele da koriste društvene mreže neka to čine na zdraviji način. Potrebno je razlikovati stvarnost i virtualnost. Pravi život nije na Instagramu. Pravi život je vani, u prirodi i među ljudima.  

Naučimo da lajk nije statusni simbol i oznaka za vrednovanje sebe! 

Ovaj tekst nastao je u sklopu praktičnih vježbi na Omladinskom kampu medijske pismenosti Konjic tokom kojeg su učesnici i učesnice uz podršku mentorskog tima kreirali medijske sadržaje. Tekst pripremila: Nejra Džaferagić

Omladinski kamp u Konjicu: Kako prepoznati kvalitetnu informaciju

Treći omladinski kamp medijske pismenosti održan je u Konjicu. Mladi su još jednom kroz petodnevni trening upoznati sa problematikom bh. medijskog okruženja, te izazovima sa kojima se susreću svi akteri – novinari i novinarke, ali i konzumenti medijskog sadržaja.

Izvor: Mediacentar/Mirza Ajnadžić
Foto: Mirnes Ćerimović 

Osnovni pojmovi, koji iziskuju diskusiju, za sve aktere medijskog okruženja u BiH jesu: povjerenje i kredibilitet. U medijskoj svakodnevnici susrećemo se sa velikim brojem lažnih vijesti koje kreiraju anonimni portali, ali i s objavljivanjem neprovjerenih činjenica etabliranih portala. Postavlja se pitanje: Kojim medijima danas vjerujemo i kako se to povjerenje stvara? 

Aleksandar Rade Ćorović, učesnik kampa, smatra da je ključ za stjecanje povjerenja u medije integritet samih novinara i novinarki.

“Ukoliko dokaže svojim radom da je osoba od povjerenja. Da daje tačne novosti – to mene navodi da vjerujem toj osobi pa samim tim i mediju”, dodaje on. 

Stvaranje povjerenja u medije je pitanje od velike važnosti. Upravo zbog količine lažnih i neprovjerenih informacija koje do nas dolaze svaki dan – pitanje koje se postavlja je i kako konzumirati medijske sadržaje sa kojima se susrećemo. 

Dragica Andrić, učesnica kampa medijske pismenosti, smatra da je potrebno da razvijamo kritičko promišljanje.  

“Na taj način sami možemo napraviti razliku između lažnih i neprovjerenih informacija te, sa druge strane, kredibilnih medijskih izvora”, dodaje Dragica. 

Adna Serdarević, učesnica kampa i studentica novinarstva, smatra da je za razvoj kritičkog mišljenja ključna neformalna edukacija. 

“Neformalno obrazovanje je potrebno ne samo nama koji studiramo novinarstvo, nego i svim građanima. Prezasićeni smo informacijama pa se čak i profesionalcima teško snaći u tome”, dodaje Adna. 

Kroz formu praktičnog neformalnog obrazovanja, na širu temu medijske pismenosti, učesnici i učesnice kampa su upoznati sa različitim vidovima novinarskog izričaja. Fotografija, pisanje bloga i stvaranje infografika su, i ovaj put, bili praktični zadaci. Kroz interaktivni rad sa polaznicima i polaznicama trenerice Imrana Kapetanović, Hana Kazazović i Sanja Vrzić su prenosile svoje iskustvo i znanje.  

Fotografkinja Imrana Kapetanović smatra da je formalno obrazovanje bitno jer stvara temelj, ali često je neformalno obrazovanje jedini način za usavršavanje vještina. 

“Pogotovo je to slučaj sa fotografijom, gdje formalno obrazovanje skoro ne postoji u BiH. Stoga je potrebno da konstantno učimo”, dodaje ona. 

U digitaliziranom svijetu današnjice stvorena je mogućnost da koristeći društvene mreže i druge kanale komunikacije i sami budemo mediji. Za prenošenje informacija danas nisu potrebne velike medijske kuće. Stoga je neformalno obrazovanje u segmentu medijske pismenosti od izuzetne važnosti.     

Društvene mreže i drugi vidovi online komunikacije nam daju alat i pitanje je da li ćemo odlučiti da ih pravilno iskoristimo. 

Slađana Popović, učesnica kampa, smatra da je bitno da svoje profile na društvenim mrežama koristimo da bi utjecali kako na publiku tako i na medije. 

“Bitno je da svoje profile na društvenim mrežama koristimo sa ciljem slanja pozitivnih informacija. Na taj način i mi smo medij. Možda tako budemo nekome uzor u današnjem svijetu”, zaključuje Slađana. 

Omladinski kamp medijske pismenosti u Konjicu treći je od četiri predviđena kampa koji se održavaju u različitim dijelovima BiH. Kampovi se održavaju u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart” uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u BiH. 

Materijale nastale tokom prethodnih kampova možete pogledati ovdje.

Mala škola šaha

Šahovski klub Velika Kladuša i Udruženje Naša zajednica pozivaju sve ljubitelje šaha i mlade zainteresirane da steknu ili unaprijede svoje šahovsko znanje da dođu u subotu, 19. oktobra, u 16 sati u Alternativni dom kulture gdje će razgovor sa zainteresiranim polaznicima održati Sabahet Hadžić, predsjednik Šahovskog kluba Velika Kladuša.

Šah je najpopularnija igra na ploči u Evropi, a procjenjuje se da ga u svijetu igra oko 605 miliona ljudi. Ova igra ima odličan efekat na razvoj i sposobnost učenja, posebno donošenja logičkih i strateških odluka.

Podsjećamo, na nedavno održanom 26. ekipnom prvenstvu Šahovskog saveza FBiH za seniore, ekipa Šahovskog kluba Velika Kladuša ostvarila je historijski uspjeh plasiravši se u Prvu A ligu Federacije BiH, što je dokaz da u Velikoj Kladuši žive i igraju istinski šahovski majstori, a jedan od njih, Sabahet Hadžić, želi svoje znanje prenijeti na mlađe generacije.

Stoga, dođite u Alternativni dom kulture u subotu u 16 sati i otkrijte svoj šahovski talenat.

Kamp medijske pismenosti za mlade Konjic 2019

Fondacija za razvoj medija i civilnog društva “Mediacentar” u saradnji sa nevladinim organizacijama “Naša zajednica” iz Velike Kladuše i “Kvart” iz Prijedora organizuje treći omladinski kamp posvećen jačanju medijske pismenosti među mladima koji će se održati od 6. do 10. novembra u Konjicu. Na Kamp medijske pismenosti mogu se prijaviti mlade osobe iz Bosne i Hercegovine koje imaju od 18 do 30 godina. 

Tokom trajanja kampa polaznici i polaznice steći će osnovna znanja o funkcionisanju medija i specifičnostima bh. medijskog okruženja, ali će se upoznati i sa fenomenima kao što su lažne vijesti, verifikacija informacija, te će i sami savladiti osnovne vještine produkcije i kreiranja medijskog sadržaja. Do kraja kampa, uz pomoć i mentorstvo iskusnog trenerskog tima, učesnici i učesnice će biti osposobljeni da samostalno i kritički promišljaju o medijskim sadržajima, prepoznaju nepouzdane i neprovjerene informacije, te da i sami razumiju proces nastajanja medijskih proizvoda kao što su tekst, fotografija, infografike. Glavni moduli kroz koje će učesnici imati priliku proći tokom Kampa medijske pismenosti su:

 Uvod u medije – Kako mediji funkcionišu, značaj medija i osnovne novinarske forme

Mediji nekad i sad – Medijsko izvještavanje tokom 90-ih, mediji i rat, propagandno novinarstvo

Verifikacija informacija – Nepouzdane informacije i lažne vijesti, kako provjeriti izvore

Mediji i različitost – “Drugačijost” u medijima, kako mediji izvještavaju o različitostima 

Ukoliko se želiti prijaviti za učešće na kampu, potrebno je da ispunite aplikacioni formular koji možete preuzeti ovdje, te da ga pošaljete na e-mail: hilma@media.ba sa naznakom “Prijava za Kamp medijske pismenosti Konjic”. Prijave možete poslati do 10.10.2019. (četvrtak). Broj mjesta za učešće na kampu je ograničen. Organizator kampa snosi sve troškove prijevoza, smještaja i hrane. 

Kamp medijske pismenosti održava se u sklopu projekta “Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru” koji Fondacija Mediacentar realizuje u partnerstvu sa Centrom za demokratizaciju “Naša zajednica” i Centrom za mlade “Kvart”.

Zajedno za #adkVK

Alternativni dom kulture treba malu pomoć. Do kraja septembra potrebno je izvršiti nabavku drva za ogrijev, te kupovinu i ugradnju vrata koja će zvučno izolovati čitaonicu od ostalih prostorija u domu.

Ugradnja vrata će omogućiti da se istovremeno koristi čitaonica i odvijaju drugi sadržaji u #adkVK. Trenutno to nije moguće jer čitaonica nije odijeljena vratima od drugih prostorija, pa tako, naprimjer, korištenje muzičke sobe ili igranje društvenih igara u dnevnom boravku ometa korisnike koji rade u čitaonici. Takođe, potrebno je da što hitnije izvršimo nabavku drva za ogrijev kako  bi #adkVK bez problema nastavio sa funkcionisanjem i kada dođu hladniji dani.

Za ove dvije stavke potrebno je 2500 KM, od čega veći dio možemo sami osigurati, ali ne u tako kratkom roku. Zato se nadamo da ćemo zajedno sa našim sugrađanima u zemlji i dijaspori, kao i drugim ljudima dobre volje, u narednih 10-15 dana osigurati sredstva koja za cilj imaju bolji i funkcionalniji Alternativni dom kulture već od oktobra.

Vaše donacije možete uplatiti na bankovni račun Udruženja Naša zajednica (Svrha uplate: Donacija za ADK) prema uputama koje možete pronaći ovdje: https://nasazajednica.org/podrzi-nas/.

Donaciju možete uplatiti i lično u prostorijama #adkVK od srijede do nedjelje u terminu od 12 do 20 sati.

Kako smo proveli august u #adkVK

Prvog augusta 2019. godine, Velika Kladuša je dobila Alternativni dom kulture, mjesto namijenjeno kulturnom i društvenom angažmanu njenih građana i građanki. Evo presjeka onog što je Alternativni dom kulture (ADK) ponudio u prvih mjesec dana svoga rada.

Tokom svečanog otvaranja ovog prostora, iz Centra za demokratizaciju društva „Naša zajednica“, organizacije koja provodi projekat, istakli su kako je njihov dugoročni cilj da ADK postane mjesto na kojem će se mladi, ali i drugi građani, svakodnevno okupljati, razmjenjivati znanja, učiti zajedno i jedni od drugih, i na taj način osvježiti kulturni i društveni život Velike Kladuše novim idejama i sadržajima. Nakon prvih mjesec dana rada, jasno je da ADK to polako, ali sigurno i postaje.

Ekipa članova i volontera “Naše zajednice” (Foto: Edis Kadrić)

U ADK je u prvih mjesec dana rada upriličeno sedam kulturnih i društvenih događaja, te 12 radionica iz četiri različite oblasti, dok su stalni sadržaji (čitaona i muzička soba) dobili svoje redovne i povremene korisnike.

Prvi zajednički taktovi (Foto: Naša zajednica)

Dan nakon svečanog otvaranja prostora, u ADK je otvorena prva izložba slika. Ta čast je pripala velikokladuškom slikaru Hasanu Bekanoviću, kojem je to ujedno bila i prva izložba u rodnom gradu u zadnjih deset godina.

Hasan Bekanović (lijevo) na otvaranju izložbe (Foto: Naša zajednica)

Istu večer u ADK je prikazan i prvi film. Edukativni i zabavni dokumentarac  naslova „Vitez bibliotekar“, autora Maše Mehmedovića, oduševio je i nasmijao velikokladušku publiku.

Detalj sa projekcije filma “Vitez bibliotekar” (Foto: Naša zajednica)

Veliku podršku Alternativnom domu kulture pružili su članice i članovi Udruženja za pomoć oboljelima od karcinoma „Sutra je novi dan“ koji su 22. augusta otvorili izložbu svojih dekupaž radova.

Izložba dekupaž radova (Foto: Naša zajednica)

Dan kasnije održana je projekcija njemačkog filma „Die Welle“, a potom održana i diskusija na temu „Mladi i (anti)fašizam“ tokom koje su naši mladi sugrađani pokazali zavidnu kulturu dijaloga i sposobnosti diskusije o složenim temama.

Diskusija nakon filma (Foto: Naša zajednica)

Posljednja sedmica augusta u ADK je počela javnom tribinom „Šta mladi žele“ tokom koje su panelistkinje i publika diskutovali o načinima na koji mladi provode slobodno vrijeme i koriste društvene mreže.

Izložba dekupaž radova zatvorena je u petak, 30. augusta, i to #vege izazovom kojeg su organizirale opet članice i članovi udruženja „Sutra je novi dan“, a rado su im se pridružili članovi „Naše zajednice“, posjetioci ADK, građani Velike Kladuše i strani volonteri.

#VegeIzazovBiH u #adkVK

Zadnji dan augusta donio je i veliko finale: koncert grupe Retro koja je svojim akustičnim izvedbama domaćih rock standarda oduševila sve prisutne i „natjerala“ dvojicu domaćih muzičara da im se pridruže na stejdžu. Tako smo posljednjih pola sata svirke uživali u akustično-električnom jam sessionu bihaćkih i kladuških muzičara.

Grupa Retro feat. Jimmy & Konan (Foto: Hasan Mujakić)

Osim ovih događaja i radionica na kojima su polaznici stekli prva znanja iz slikarstva, fotografije, novinarstva i web dizajna, ADK je bio mjesto svakodnevnog druženja i živih rasprava, u njemu se učilo i čitalo, pjevalo i sviralo, popravljalo i sređivalo, rađale su se nove ideje i prijateljstva, te odigrani žestoki stonoteniski mečevi na terasi. I to je samo početak.

Dnevni boravak #adkVK (Foto: Naša zajednica)

Alternativni dom kulture možete podržati i vi donacijom na račun Udruženja “Naša zajednica”. Više informacija o načinima uplate ovdje.

Počinju radionice u Alternativnom domu kulture

Od srijede, 14. augusta, u Alternativnom domu kulture počinjemo sa realizacijom radionica iz četiri oblasti. U srijedu u 18:00 sati održaće se prva radionica slikarstva i street arta, u četvrtak od 19 je na rasporedu radionica fotografije, radionica novinarstva i medijske pismenosti je u petak u 18, dok je prva radionica web dizajna u subotu u 17 sati.

Ovi termini radionica trebali bi ostati stalni, osim ako edukatori zajedno sa učesnicima ne odluče drugačije. Na radionice je primljeno ukupno 67 učesnika, od čega ogroman dio pohađa radionice iz dvije ili više oblasti.

Ukupno će se održati po 20 jednočasovnih radionica iz svake od četiri oblasti, a u decembru će kroz izložbe i javne tribine u Alternativnom domu kulture učesnici prezentirati stečeno znanje u sklopu radionica.

Više informacija o radionicama možete dobiti u Facebook grupi Alternativni dom kulture i na službenoj Facebook stranici Udruženja Naša zajednica. Možete nam pisati i na e-mail info@nasazajednica.org.