Daily Archives: 16. Januara 2020.

Mobing ilustracija

Posao ili pakao

“Nisam mogla više da trpim njegove provokacije te sam mu rekla da je dosta s tim, na šta mi je on hladno zaprijetio otkazom dajući mi do znanja da može da čini što želi i da će se to maltretiranje nastaviti ukoliko on to želi.”  U tom trenutku Dina je odlučila dati otkaz na poslu jer uznemiravanja i poniženja koja je trpjela od strane nadređenog više nije mogla da podnese.

Dina smatra da je bila žrtva mobinga (mobbing) na poslu, no nije odlučila da potraži zaštitu na sudu ili pokrene interni postupak pred poslodavcem. To nije uradila ni Selma, koja, također, tvrdi da ono što je trpjela dok je radila u jednom tržnom centru, ima sve karakteristike mobinga.

“Danima sam dizala teret, trčala po radnji. Taman kada bih preuzela određeni posao, nadređena bi dolazila i tjerala me na drugo mjesto, tako da nisam imala minute odmora. Noge više osjećala nisam od bolova, gubila sam na težini  te bivala sve iscrpljenija’’, opisuje ona svoje dane na sada već bivšem poslu.

Selma je, baš poput Dine, dala otkaz. To se desilo kada joj je naređeno da ode skidati žvake s poda, što se u pravilu radilo kolektivno i nakon zaključavanja radnje.

“Mislila sam da se šali jer je radnja bila prepuna, doslovno smo se jedva kretali, ali me uvjerila u suprotno. Na koljenima i sa špahtlom na rukama, pužući oko nogu poznatih i nepoznatih ljudi, skidala sam žvake s poda osjećajući na svojim leđima poglede pune žaljenja”,  priča nam Selma. Na tom poslu je provela dva mjeseca, a maltretiranje nadređene je, kaže, trajalo od prvog dana.

Mobing po definiciji predstavlja specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu kojim osoba ili skupina njih psihički zlostavlja I ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanje njezina ugleda, čast, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminiranja s radnog mjesta.

Broj prijava mobinga povećan u 2019.

Posljedice mobinga su višestruke te se očituju kao gubitak motivacije na radnom mjestu i smanjenja učinkovitosti. Nerijetko se dešava da žrtve mobinga utjehu traže u alkoholu ili teškim antidepresivima što dovodi do narušavanja psihičkog i fizičkog zdravlja.

Mobing je zabranjen na cijeloj teritoriji BiH donošenjem Zakona o zabrani svih oblika diskriminacija, a osim u pomenutom zakonu može  see naći  i u entitetskim Zakonima o radu. U skladu sa zakonskom regulativom, institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH označena je kao središnja institucija za zaštitu diskriminacija, u što se naravno ubraja i mobing.

Prema dostupnim izvještajima, institucija Ombudsmena za ljudska prava je od 2011. do 2018. godine zaprimila oko 460 žalbi čiji je predmet mobing, što je u prosjeku 58 žalbi godišnje. Međutim, u prvih 11 mjeseci 2019. godine, ova institucija je primila čak 78 pritužbi koje se odnose na mobing.

Žrtvama mobinga se savjetuje obraćanje upravo ovoj instituciji jer je postupak besplatan, a žalba izjavljena Ombudsmenima ne smije prouzročiti disciplinske ili druge sankcije. Čak i onda ako se žrtve mobinga ne odluče uložiti žalbu, dobit će adekvatnu uputu šta činiti i kako što efikasnije riješiti svoj problem.

‘’Postupak pred sudom zbog mobinga, kao i interni postupak pred poslodavcem, može, prema modelu zakona, pokrenuti radnik koji je zlostavljan, sindikat, profesionalno udruženje čiji je zaposleni član, ali i poslodavac. Pred sudom, postupak može da pokrene i organizacija građana koja se bavi zaštitom ljudskih prava’’ navodi Anica Ramić, predsjednica Udruženja ‘’Stop mobbing’’.

Ona ističe da je od osnivanja udruženja  2008. godine do danas na njihovu adresu, telefonom i elektronskom poštom, zaprimljeno 2.362 prijave koje se odnose na mobing te naglašava da zbog straha od poslodavca većina ljudi ne želi uopće da priča o ovomo obliku pritiska strahujući za posao kojeg je u BiH veoma teško dobiti.

Prva presuda

Ramić ističe da se mobing sve više javlja u državnim institucijama, te da su na udaru i muškarci i žene, ali najčešće su to žene iznad 40 godina životne starosti i u pravilu su to uvijek savjesne, odgovorne  i vrijedne osobe. U nekim slučajevima mobing prelazi u seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. Takav slučaj imala je Dina:

“Mislila sam da će (maltretiranje, op.a.) s vremenom prestati, pa sam ćutala i trpjela. Međutim,  toga dana, ničim izazvan, počeo je s provokacijama i neumjesnim komentarima s jasnim insinuacijama. Pokušala sam ostati hladna, ali on se nije zaustavio namećući ponude sa seksualnom konotacijom govoreći usput da bi lahko mogao prekinuti vezu sa svojom djevojkom.”

U tom trenu pobunila se te rekla da to ne želi više da trpi, na što joj je nadređeni zaprijetio otkazom. Otkaz je sama dala, a mobing nije prijavila, jer napustiti posao na kojem svakodnevno trpi uvrede, u tom trenutku joj se činilo kao najbrže i najbezbolnije rješenje.

Ramić objašnjava da  uznemiravanje obuhvata dobacivanje i vulgarne komentare, seksističke viceve i  šale na radnom mjestu, ali i ucjene koje podrazumijevaju prisilu da se izvrše određene seksualne radnje u cilju ostanka na poslu, a nerijetko se dešavaju silovanja. Ugrožene su žene raznih zanimanja – od čistačica na fakultetima do profesorica na fakultetima – kako u državnim tako i u privatnim firmama. 

Iako nema mnogo sudskih riješenih slučajeva, na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije, usvojenog 2009. godine, kao pozitivan primjer, služi presuda kod Osnovnog suda u Prijedoru koja predstavlja prvu sudsku odluku u BiH za mobing i viktimizaciju.

I godina je preduga

Radi se o prvoj odluci donesenoj po zahtjevu Institucije Ombudsmena BiH, po kojoj je okrivljeni šef Teritorijalne vatrogasne jedinice u Prijedoru proglašen odgovornim i novčano kažnjen zbog uznemiravanja vatrogasca-vozača na radnom mjestu “ponavljanjem radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu, a čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog”.

“Ova presuda, ohrabrujući je korak i predstavlja tek početak u rješavanju sličnih slučajeva”, kaže Ankica Ramić. Međutim, sudski spor često je izvor novog stresa, pa većina šikaniranih radnika, unaprijed odustaje od traženja pravne zaštite.

“I za najjednostavniji spor, u kojemu radnik traži isplatu plate, našim sudovima trebaju četiri godine, a za sporove u kojima ima elemenata zlostavljanja, preduga je i godina dana, jer takvi ljudi trpe i financijski i zdravstveno”, zaključuje Ramić.

Takav je slučaj i sa našim sagovornicama. Ni Selma ni Dina nisu prijavile mobing jer ih je nepovjerenje u pravosuđe stjeralo u kut, pa tako pristaju da pričaju o onom što su prošle pod uvjetom da zaštitimo njihov identitet. Teška ekonomska situacija, teškoće pri traženju posla, slabi mehanizmi zaštite prava tako su ovu državu pretvorili u tlo pogodno za nastanak i prakticiranje mobinga.

Ovaj članak je nastao u sklopu radionica iz oblasti “Novinarstva i medijske pismenosti” u Alternativnom domu kulture. Autori/ce priče su: Amra Omeragić, Admira Ćatić i Sanjin Pajazetović.